Znanstvena pedagogija
Maria Montessori, doktorica medicine, specijalizirala je antropologiju i psihijatriju. Razvila je obrazovni pristup koji se temelji na znanstvenom promatranju kognitivnog i psihičkog razvoja djece. Godine 1906. prihvaća novi izazov i prima pedesetero djece u dobi od tri do šest godina iz radničkih obitelji u San Lorenzu, predgrađu Rima, kako bi ih poučavala. Svojoj školi daje naziv „Dječja kuća“, koja će postati pravi nastavni laboratorij. Nadahnjujući se liječnikom Seguinom, daje djeci pribor za osjetila i usavršava ga. Promatrala je i proučavala dječju dob kako umom tako i srcem. Od ponuđenog materijala s kojim su djeca radila, zadržavala bi samo onaj koji bi djeca odabirala. Okolina, predložene vježbe i obrazovni koncepti bili su plod njezina promatranja djece. Stvorena okolina omogućila je slobodan razvoj djece i spriječila neprimjerene intervencije odraslih.
Upijajući um
Montessori je kao svjedok nastajanja novog uma djece iz nepovoljne i siromašne sredine, neprekidno radila na sintezi svih svojih istraženih podataka o djetetovoj ličnosti. Ono što je Maria Montessori otkrila promatranjem danas je univerzalno prihvaćeno; mala djeca posjeduju um obdaren izvanrednim sposobnostima koji naziva upijajućim umom. Tijekom svoje prve tri godine dijete upija karakteristike svoje okoline u kojoj živi i na tim osnovama gradi svoju osobnost. Hodanje, jezik, ponašanje i navike svoje okoline stječe vlastitim djelovanjem. Prolazeći kroz razdoblja posebne osjetljivosti koja ga potiču na neprekidnu aktivnost, dijete otkriva svijet, crpi iz okoline elemente za svoju fizičku, psihičku i mentalnu izgradnju. Nakon svoje navršene treće godine, ovaj mali istraživač pokazuje izuzetnu sposobnost koncentracije i učenja. Upijajući um, kao posebni oblik dječje inteligencije, nalazit će svoju hranu samo ako dijete ima slobodu kretanja i djelovanja, ako nema nepotrebne intervencije odraslih i ako je u odgovarajućem okruženju.
Pribor
Maria Montessori, stvorivši ove uvjete putem senzoričkih pomagala, iznenađena otkriva kako vrlo malu djecu često zanimaju predmeti koji su namijenjeni starijoj djeci, poput geometrije, gramatike, botanike. Ako približimo ove predmete predškolskoj dobi postavljamo temelje za točne i ispravne spoznaje i pripremamo djetetov um za apstrakciju. Maria Montessori otkriva da se čovjekova sudbina odigrava u prvih šest godina njegova života, da se svako ljudsko biće razvija prema određenim nepromjenljivim zakonima.